субота, 29. јул 2023.

ROKERI IDU U RAJ 1975/2023

Nakon četrdeset osam godina zenički rok muzičar, Miladin Čukvas, ponovo je snimio autorsku rok pesmu ROKERI IDU U RAJ  koja je, kako sam navodi, prva rok pesma snimljena davne 1975. godine u tadašnjem Radiju Zenica.

 

Pesma je izvorno, kako je na spotu naglašeno, trajala čak osam minuta, ali je u studiju ORTACI Slobodana Radivojevića Sele „svedena“ na nešto malo duže od dva i po minuta (što je prema „tiktokovskim“ merilima kojima se mladi rukovode, i to isuviše dugo).

 

Manir pesme je prepoznatljiv i oslikava Čukvasom senzibilitet – pravi rok zvuk, dobar rif, ritam sekcija, neizostavni hemond u pozadini i moćan vokal.

 

Borba protiv „slamanja“ jednog „analognog lika“ koji ne želi da bude „sporedan lik“ započeta je pre skoro pola stoleća. Traje li ta borba i danas? Poznajući Miladina decenijama i prateći njegovu upornost i istrajavanje u neumornom vežbanju i snimanju instrumentalne i vokalne muzike, mogu na ovo pitanje da odgovorim potvrdno.

 

Vreme u kome je pesma nastala davno je umrlo. Mnogo rokera u međuvremenu je slomljeno, mnogi su se slomili. Da li su dospeli u Raj, ne znam. Brine me samo jedno – da li će taj „još jedan krug“ biti okrenut pre Raja ili, možda, u samom Raju... Ne znam. Ali, u jednom se slažem – „Dobra stara vremena“ traju samo u snovima.


Pesmu mžete poslušati ovde:

 


Predrag Spasojević, učitelj

понедељак, 22. јун 2020.

MONOGRAFIJA - LOznički ROCKovnik PRAZAN DŽEP I DRUGI POKUŠAJI

Prva monogrfija o ložničkoj rok sceni, autora Slobodana Bobana Pajića, LOznički ROCKovnik
PRAZAN DŽEP I DRUGI POKUŠAJI dala je dosta prostora Miladinu Čukvasu. Te delove knjige možete pogledati ovde:













MONOGRAFIJE - ZENICA BLUES

Prošle, 2019. godine iz šampe je izašla fotomonografija o zeničkoj rok sceni, ZENICA BLUES, autora Josipa Dujmovića. Starne na kojima je Miladin Čukvas, možete pogledati ovde:









недеља, 26. јануар 2020.

Projekat NOSTALGIJA

Projekat NOSTALGIJA predstavlja donkihotski pokušaj Miladina Čukvasa, osnivača rok grupe TERAPIJA, gitariste i vokala, i Predraga Spasojevića, klavijaturiste i bas gitariste, da se pred lozničku (i širu publiku) vrate dobra stara vremena ­­– IGRANKE i lude 60-e, 70-e i 80-e.... OPŠIRNIJE

понедељак, 8. јул 2019.

POLKA


Još jedna numera za novi CD Miladina Čukvasa snimljena je u studiju ORTACI Slobodana Radivojevića Sele iz Loznice. Kako je najavljeno, na ovom disku naći će se i tradicionalne melodije.

Pred nama se našla POLKA koju je autor pre više decenija stekao kao suvenir na vojničke dane, zahvaljujući Slovencu koji je svirao u vojnom orkestru a potom izvodio u hotelima širom bivše SFRJ.

Čukvas pred nas iznosi zanimljiv instrumental koji, videće svi koji budu pretraživali Youtube, nije izvođen na gitari, što daje posebnu draž numeri.

Fotografije u spotu su nastale na obali Zvorničkog jezera uz druženje sa Slobodoanom Radivojevićem Selom, Slobodanom Bobanom Pajićem, Sašom Trifunovićem, Slobodanom Vujanovićem Šelom, Markom Exer Perićem, Dejanom Srećkom Srećkovićem, Slavišom i Sinišom Petrovićem, Đorđem Kojom Kojićem i Predragom Spasojevićem.


Kako je na Wikipediji navedeno (https://sr.wikipedia.org/sr-Полка) polka je živahan centralnoevropski ples, koji se popularan širom Evrope i Amerkike.

Nastao je polovinom devetnaestog veka u današnjoj Češkoj i prisutan je i danas u Litvaniji, Češkoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Nemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Italiji, Ukrajini, Belorusiji, Rusiji i Slovačkoj. Neki varijeteti postoje u nordijskim zemljama, Britaniji i Meksiku.

Naziv dolazi od češke reči pulka, što znači mala polovina, što se odnosi na kratke polu-korake koji se koriste u plesu. Sličnost sa rečju polka, koja na češkom znači Poljakinja, dala je konačnu verziju naziva, koja često navodi ljude na misao da je Poljska zemlja iz koje je polka potekla.

среда, 29. мај 2019.

NIZAMSKI RASTANAK

U studiju ORTACI, Slobodana Radivojevića Sele, u Loznici, Miladin Čukvas Čunko nastavlja snimanje drugog CD-a sa istrumentalima.

Za razliku od prthodnog CD-a, na ovom disku pronaći će svoje mesto i tradicionale meodije viđene od strane ovoga umetnika. Upravo sada predstavlja obradu Nizamkog rastanka.

U ovom nesvakidašnjem izvođenju Nizamskog rastanka, uz grčki ritam, prepliću se zvukovi Šedouza (Shadows), Geri Mura (Gary Moore), na moment Santane (Carlos Santana) ali i Zlatka Manojlovića i slično.

Uočava se da je izvođač temeljno proučio dostupne obrade navedenog instrumentala i na osnovu toga napravio svoj jedinstven izraz oslanjajući se na pravce i stilove muzike kojima je posvetio celu svoju kaijeru i život.

U izvođenju koje sledi nema suvišno trilerisanja. Akcenat j stavljen na ton i izražjnost, igru sa aržmanima (uz elemente klasike uz navedene pravce) i ritmom, što je pred nas iznelo jedno lepo, zanimljivo i originalno izvođenje Nizamskog rastnka.

Na spotu snimljnom u studiju ORTACI, podršku mu daju stalni saradnici i prijatelji, Slobodan Vujanović Šele (klavijatura), Slobodan Boban Pajić (kajon) i Predrag Spasojević (kontrabas).

Materijal je snimio Petar Vujanović.

Uživajte.

четвртак, 13. септембар 2018.

NAH NEH NAH (Vaja Con Dios)


Iz studija ORTACI, Slobodana Radivojevića Sele, izlazi još jedan gitarski instrumental u izvođenju Miladina Čukvasa Čunka. Reč je o numeri Nah neh nah (Vaja Con Dios).

Iako ova melodija zvuči jednostavno, upravo njome Čukvas pokazuje svoju muzičku zrelost. Izvođač nije imao nameru da navežbanim skalama fascinira slušaoca, što je čest slučaj kod mladih izvođača koji svoje umeće iskazuju brojem odsviranih tonova u jedinici vremena (mada, može on to bez problema), već akcenat stavlja na izražajnost.

Upravo zvuk gitare i muzička izražajnost, koji su prisutni u ovoj numeri, dokaz su Čukvasove zrelosti, iskustva, višedecenijskog prosviravanja instrumentala. Izvođač se ovde potvrdio kao muzičar, ne samo kao svirač. I upravo to je primećeno u komentarima na društvenim mrežama.

Na snimku iz studija nalazi se sa prijateljima, klavijaturistom Slobodanom Vujanovićem Šelom i basistom Predragom Spasojevićem (slučajno?, obojica učitelji), u opuštenoj atmosferi nakon studijskog dela posla.

Sve gore navedeno navodi me da kažem samo jedno: Miladine, prijatelju, slušačemo se još!